Šta posjetiti u Ljubuškom?
Smješten u prelijepim pejzažima Hercegovine, Ljubuški stoji kao svjetionik kulturne baštine, prirodne ljepote i historijskog čuda. Ovaj šarmantni grad, s bogatom prošlošću, kulturom i prirodom, poziva putnike iz cijelog svijeta da istraže njegove skrivene dragulje i mirnu seosku idilu. Naša stranica posvećena je vama, budućim posjetiocima da otkrijete šta posjetiti u Ljubuškom, magiju Ljubuškog, mjesta gdje historija šapuće iz drevnih ruševina, priroda cvjeta u živopisnim ekosustavima, a kultura procvjeta u toplim srcima njegovih ljudi. Bili ste li zaljubljenik u historiju, zaljubljenik u prirodu ili kulturni istraživač, Ljubuški nudi jedinstvenu kombinaciju atrakcija koje zadovoljavaju sve ukuse i interese.
Historijske znamenitosti
Zavirite u bogatu prošlost Ljubuškog dok lutate njegovim historijskim lokalitetima. Od impresivnih tvrđava koje stoje kao tihi stražari povijesti do svetih svetilišta koja su svjedočila stoljećima odanosti, svaki spomenik priča priču o prolasku vremena.
Prirodna bogatstva
Ljubuški je okružen prekrasnim prirodnim bogatstvima, od kristalno čistih voda rijeke Trebižat do zadivljujućih vodopada Kravice. Potopite se u ljepotu netaknute prirode dok hodate kroz zelenilom obrasle staze, plivate u prirodnim bazenima i divite se impresivnim krajolicima.
Centri kulture
Srce i duša Ljubuškog leže u njegovoj živoj kulturi i toplim ljudima. Otkrijte lokalne tradicije, uživajte u okusima autentične kuhinje i uronite u živahne festivale koji prikazuju bogatu baštinu i umjetnički duh grada.
Tvrđava Herceg Stjepana Kosače
Tvrđava Hercega Stjepana, poznata i kao Stari grad Ljubuški, srednjovjekovna je tvrđava koja svjedoči o bogatoj historiji Ljubuškog. Smještena na istaknutom vrhu krškog lanca Buturovice, na istočnom kraju ljubuškog polja, ova tvrđava ponosno stoji na nadmorskoj visini od 396 metara, promatrajući krajolik s nijemim dostojanstvom prošlih stoljeća. Gradnja tvrđave obično se pripisuje Hercegu Stjepanu, iako njezini temelji datiraju prije njegova vremena, dodajući slojeve tajanstvenosti i privlačnosti njezinim povijesnim zidovima. Tvrđava je neodvojivo povezana s turbulentnom historijom Hercega Stjepana Vukčića Kosače, svjedočeći o sukobu između njega i njegovih sinova, knezova Vladislava i Vlatka, 1452. godine. U dramatičnom obratu događaja, knez Vladislav se udružio s Dubrovačkom Republikom, suprotstavljajući se svom ocu. Unatoč Vladislavovim pokušajima da preuzme kontrolu od svog oca te godine, nije bio uspješan, pa se Herceg Stjepan sklonio unutar moćnih zidina svoje ljubuške tvrđave. Historijska priča o tvrđavi dodatno je obogaćena njezinim službenim spomenom kao "civitas Lublano" u povelji aragonskog kralja Alfonsa V iz 1454. godine, ističući njezin značaj i položaj u regiji. Osmanlijsko osvajanje Ljubuškog 1463. godine, iako kratkotrajno zbog logističkih izazova, označilo je početak novog poglavlja u historiji tvrđave. Brzi odgovor kneza Vlatka ponovno je osvojio grad pod svojom kontrolom. Međutim, između 1468. i 1477. godine, Osmanlije su čvrsto utvrdile svoju kontrolu nad Ljubuškim, pretvarajući ga u moćnu graničnu tvrđavu unutar Drinske kadiluke do 1477. godine, kompletnu sa snažnom garnizonom. Arhitektonski, Tvrđava Hercega Stjepana je čudo srednjovjekovnog inženjeringa, sastavljena od dva glavna dijela: centralnog tornja pravokutnog oblika, nazvanog "Herceguša," izgrađenog krajem 14. ili početkom 15. stoljeća, i zida nepravilnog poligonalnog oblika s masivnim kulama, podignutog tijekom osmanlijskog razdoblja nakon 1472. Ovaj složeni dizajn odražava složenu historiju i strateški značaj tvrđave kroz stoljeća. U posljednjih nekoliko godina, tvrđava je prošla kroz opsežne konzervatorske i restauratorske radove, ponovno obnavljajući interes za njezinu historijsku i kulturnu važnost. Danas stoji kao ponosni simbol bogate baštine Ljubuškog, privlačeći posjetitelje i učenjake da istraže njene drevne zidine i nauče o turbulentnoj historiji ove fascinantne regije. Dok hodate kroz ostatke ove veličanstvene tvrđave, ne prolazite samo kroz fizičku strukturu; putujete kroz vrijeme, otkrivajući priče o hrabrosti, izdaji i neumornom duhu ljudi oblikovanih svojom historijom. Tvrđava Hercega Stjepana vas poziva da doživite odjeke prošlosti, nudeći jedinstveni uvid u srednjovjekovnu dušu Bosne i Hercegovine.
Ilirska građevina
U mirnom okruženju Studenaca, nedaleko od Ljubuškog, nalazi se Ilirska Građevina, poznata i kao "Zidana Gomila". Ova megalitska struktura iz prapovijesnog doba, iako je djelomično srušena, predstavlja značajan povijesni i arhitektonski spomenik. Nažalost, danas je zanemarena i suočava se s opasnošću od daljnjeg uništenja uslijed poljoprivrednog razvoja i izgradnje plantaža na karstskom platoa bez uvažavanja njezine povijesne vrijednosti. Struktura se ističe svojom jedinstvenom suhozidnom konstrukcijom, s megalitskim zidom dugim oko 40 metara i visokim više od 2,5 metra. Smatra se da je ova građevina nekad služila kao drevno ilirsko svetište, kako sugerira istraživač Petar Oreč u svojoj studiji. Međutim, unatoč njegovim otkrićima, građevina nije zvanično priznata niti uvrštena u arheološke registre BiH, što je dovelo do njezine nedovoljne prepoznatljivosti i istraživanja. Ilirska Građevina ima ogroman potencijal za arheo-turizam, posebno zbog svog položaja u trokutu između Međugorja, Kravice i Počitelja. Unapređenjem pristupa i postavljanjem informativnih znakova, može se poboljšati angažman posjetitelja. Ipak, građevina se nalazi pod prijetnjom zbog intenzivne poljoprivredne aktivnosti koja ugrožava ne samo nju nego i druge prapovijesne lokalitete u regiji. Očuvanje Ilirske Građevine Ljubuški treba biti prioritet kako bi se osiguralo da ovaj historijski dragulj bude prepoznat i cijenjen od budućih generacija te da doprinese kulturnom i turističkom pejzažu regije.
Crvengorski Most
Crvengorski Most predstavlja važnu historijsku znamenitost u polju Ljubuškog. Izgrađen tokom 19. stoljeća, u doba Austro-Ugarske, ovaj most ne samo da odražava uticaj velike monarhije na regiju, već služi i kao ključni dio lokalne baštine. Njegova gradnja tijekom tog razdoblja povezala je obale i olakšala komunikaciju i transport unutar regije, čime je ostavio neizbrisiv trag na povijest i razvoj lokalnog područja. Most se ponosno održao kroz vrijeme i danas stoji kao simbol trajanja i historijskog naslijeđa, privlačeći posjetitelje koji žele zaviriti u prošlost Ljubuškog. Uključen je u aktivne turističke rute grada, što posjetiteljima omogućuje ne samo da uživaju u njegovoj arhitektonskoj ljepoti, već i da saznaju više o njegovoj historijskoj ulozi i značenju. Crvengorski Most ne samo da pruža uvid u austro-ugarski utjecaj na regiju, već također simbolizira mostove koji spajaju kulture, povijest i narode. Kao dio kulturne i turističke ponude Ljubuškog, ovaj most nije samo mjesto za posjetu, već i mjesto za učenje i refleksiju o historiji, arhitekturi i naslijeđu koje oblikuje identitet regije. Očuvanje Crvengorskog Mosta kao dijela kulturnog naslijeđa ključno je za održavanje veze s prošlošću i omogućavanje budućim generacijama da cijene bogatu historiju i kulturu Ljubuškog. Njegova prisutnost kao živućeg spomenika prošlim vremenima čini ga dragocjenim dijelom turističke i kulturne mape Bosne i Hercegovine.
Utvrda Vratar
Utvrda Vratar, smještena na brežuljku Gradina u blizini današnjeg naselja Borovci, uz cestu Metković – Nova Sela – Vrgorac, predstavlja značajno srednjovjekovno utvrđenje koje stoji na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, blizu Ljubuškog. Pretpostavlja se da je sagrađena krajem 14. stoljeća, u doba kada su Radivojevići, Juraj i Vučić bili glavni stanari Drijeva. Prvi zapis o Vrataru datira iz 12. augusta1434. godine, kada se utvrda pojavljuje u historijskim zapisima. Značaj utvrde Vratar u historiji regije ogleda se u njenom spominjanju u različitim ispravama i arhivima iz 15. stoljeća. Nekada je bila dio tadašnje župe Luka, što svjedoči o njezinoj važnosti unutar lokalne zajednice i šire. Arhitektonske karakteristike utvrde Vratar odlikuje njezin nepravilni peterougaoni oblik s većom kulom na sjeveru i manjom na zapadu. Vanjski zidovi na istočnoj strani protežu se oko 30 metara, visoki su oko dva metra i imaju debljinu između 1.15 i 1.35 metara. Zidovi na sjevernoj i zapadnoj strani bolje su sačuvani i visoki su između četiri i pet metara, što pruža uvid u nekad moćnu strukturu ove srednjovjekovne građevine. Danas je Vratar priznat kao kulturno dobro Republike Hrvatske, što ističe njegovu historijsku i kulturnu vrijednost. Premda su vremena u kojima je utvrda imala obrambenu i upravljačku ulogu odavno prošla, njezine preostale strukture i dalje poslužuju kao svjedok bogate historije i kulturnog naslijeđa regije. Utvrda Vratar ne samo da privlači historičare i istraživače, već i turiste željne spoznaje historijskih detalja i uživanja u izvanrednom prirodnom okruženju koje je okružuje. Ovaj historijski lokalitet ostaje dragocjeni dio kulturnog identiteta regije, nudeći posjetiteljima jedinstvenu priliku za dublje razumijevanje srednjovjekovne historije Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Rimski vojni logor u Humcu
Rimski vojni logor u Humcu, smješten blizu Ljubuškog na današnjem naselju Humac na lokalitetu Gračine, predstavlja značajan arheološki ostatak iz antičke rimske historije. Prostirući se na otprilike 4 hektara, s osnovnim područjem koje pokriva oko 1,5 hektara, logor je povijesno bio utvrđen kamenim zidom širine oko 0,9 metara, dužine 140 metara od sjevera prema jugu i 110 metara s istoka na zapad. Vjerojatno izgrađen oko vremena Cezara, osnivanje logora smatra se povezanim s pretvorbom Narone u vojnu bazu tijekom rimskih kampanja protiv Delmata. Najstariji materijalni dokaz postojanja logora dolazi od pronađenih tegula (cigli s pečatom) s pečatom Q. C. P. PANSIANA, koje se mogu datirati oko 43./42. pr. Kr., pružajući konkretno vremensko označavanje njegovih početaka. Historijska važnost ovog logora dodatno je istaknuta njegovim spominjanjem u dopisu Cezarovog zapovjednika Vatinija poznatom oratoru i državniku Ciceru, datiranom 11. srpnja 45. pr. Kr. (ex castris Narona). To predstavlja jedinu pisano dokumentiranu vojnu postavu u donjem neretvanskom području tijekom toga razdoblja, čineći je neprocjenjivim dijelom historije. Međutim, negdje između 2. i 3. stoljeća, logor je pao u zaborav i konačno je napušten. U moderno doba, ovaj arheološki lokalitet, posebno drevni vojni logor na Gračinama u Humcu, prepoznat je zbog svoje historijske vrijednosti i proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Ova oznaka ističe važnost mjesta i osigurava njegovo očuvanje za buduće generacije kako bi istražile i razumjele bogatu historijsku priču regije.
Vodopad Kravice
Vodopad Kravice predstavlja jedno od najčarobnijih prirodnih čuda Hercegovine, smješteno na rijeci Trebižat, u bogatom karstičkom okruženju. Sa svojih impresivnih 25 metara visine i radijusom jezera od 120 metara u podnožju, ovaj veličanstveni tufni kaskadni vodopad čini pravu oazu mira i prirodne ljepote. Njegov nastanak seže milijunima godina unazad, kada su tektonski pokreti rezultirali uzdizanjem krečnjačkog platoa, stvarajući tako predivnu prirodnu atrakciju koja danas oduševljava posjetitelje iz cijelog svijeta. Smješten deset kilometara južno od Ljubuškog i četrdeset kilometara od Mostara, vodopad Kravice postao je popularno odredište ne samo među domaćim stanovništvom, već i među turistima iz susjedne Hrvatske te mnogim putnicima koji istražuju ljepote Balkana. Tijekom ljetnih mjeseci, ovo idilično mjesto privuče preko 200.000 turista i 50.000 domaćih posjetitelja, čime se Kravice svrstavaju među vodeće turističke destinacije u Bosni i Hercegovini. Područje vodopada, zaštićeno kao nacionalni rezervat, nudi raznolikost sadržaja i aktivnosti. Park Prirode Kravica otvoren je za posjetitelje svakog dana, omogućavajući im da u ljetnim mjesecima uživaju u njegovim ljepotama od jutra do kasnih večernjih sati. Osim prirodnih ljepota, park nudi i praktične sadržaje poput parkirališta, vlakića za obilazak, toaleta, svlačionica, restorana i suvenirnica, omogućavajući posjetiteljima da u potpunosti uživaju u svojem boravku. Plivanje u kristalno čistoj vodi, sunčanje, iznajmljivanje čamaca, ili jednostavno opuštanje uz zvukove prirode, samo su neke od aktivnosti koje posjetitelji mogu poduzeti dok su u parku. Za one avanturističkog duha, tu je i mogućnost ljuljanja na užetu iznad vode ili uživanje u pikniku u prekrasnom okruženju. Iako je ljeti Kravica pravi raj za posjetitelje, jesenski mjeseci donose posebnu čar, nudeći priliku za uživanje u miru i tišini, daleko od ljetnih gužvi. Bez obzira na godišnje doba, Kravice ostaju jedinstveno mjesto za opuštanje, rekreaciju i povezivanje s prirodom, čineći ih nezaobilaznim odredištem za sve koji žele doživjeti nezaboravne trenutke u srcu Hercegovine.
Vodopad Koćuša
Vodopad Koćuša, smješten u idiličnom selu Veljaci, udaljenom svega desetak kilometara od Ljubuškog, predstavlja jednu od najznačajnijih prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine. Ovaj vodopad se izdvaja svojom impozantnom širinom od preko pedeset metara, dok visina od pet metara dodaje poseban čar ovom vodenom fenomenu, stvarajući veličanstven vodeni tobogan koji oduzima dah. Koćuša je dio pitoresknog toka rijeke Trebižat, koji je poznat po svojim kristalno čistim vodama. Ovaj vodopad postao je omiljeno odredište ne samo za stanovnike lokalne zajednice već i za turiste koji žele doživjeti netaknutu prirodu i mir koji ovaj krajolik pruža. Okolina vodopada, uz njegovu prirodnu ljepotu, opremljena je različitim sadržajima koji omogućavaju posjetiteljima da maksimalno uživaju u svom boravku: od restorana gdje se mogu okusiti lokalne delicije do udobnih sjedećih mjesta postavljenih tako da pružaju nenadmašan pogled na vodopad. Upkos svojoj relativnoj niskosti, vodopad Koćuša zapanjuje posjetitelje svojom širokom kaskadom i obiljem vode, osobito tijekom kišnih perioda godine. Okruženje vodopada, s mirnim i slikovitim ambijentom, idealno je za one koji traže utočište od svakodnevnog stresa, nudeći savršene prilike za relaksaciju i fotografiranje spektakularnih prirodnih scena. Posjet Koćuši pruža raznovrsne aktivnosti: od plivanja u osvježavajućim vodama Trebižata, preko piknikovanja u hladu drveća, do istraživanja bogatstva lokalne flore i faune. Osim toga, zbog svoje blizine drugim atrakcijama u Hercegovini, Koćuša predstavlja idealan izbor za putnike koji žele upotpuniti svoje iskustvo i otkriti više o ovom čarobnom dijelu Bosne i Hercegovine. Sve u svemu, vodopad Koćuša je impresivno mjesto koje očarava svojom prirodnom ljepotom i pruža posjetiteljima nezaboravan doživljaj. Bilo da ste u potrazi za mjestom za opuštanje, inspiraciju ili jednostavno želite pobjeći od užurbane svakodnevice, Koćuša nudi savršeno utočište i neizostavnu točku na putovanju kroz Bosnu i Hercegovinu.
Kupalište Božjak
Božjak plaža je omiljeno kupalište koje se nalazi blizu Ljubuškog. Smještena na pola puta između Ljubuškog i Čapljine, ovo popularno kupalište nalazi se na raskršću Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije unutar općine Ljubuški. Njena geografska lokacija čini je pogodnim mjestom za posjetitelje koji dolaze iz različitih smjerova. Porijeklo Božjak plaže seže do kasnih 1980-ih kada je prvi put osnovana kao lokalno kupalište. Ime "Božjak" osmislio je prvotni vlasnik, koji je ime posvetio legendarnom Zvonimiru Bobanu, obožavanom plavom broju deset Dinama, odražavajući kulturnu počast hrvatskom nogometnom junaku. Danas Božjak plaža ostaje voljeni odmor za stanovnike Ljubuškog, Čapljine i šire, koji su privučeni izvanrednom prirodnom ljepotom mjesta i čistim vodama. Tijekom godina stekla je popularnost ne samo među lokalnim posjetiteljima, već i među turistima iz zemlje i inozemstva. Kristalno čiste vode rijeke Trebižat, zajedno s slikovitim okruženjem, nude savršenu kulisu za plivanje, ronjenje i sunčanje. Božjak plaža je posebno idealna za one koji traže osvježavajući bijeg tijekom vrućih ljetnih dana. S objektima za kupanje, mjestima za skakanje i dobro uređenim plažnim područjem, posjetitelji mogu u potpunosti uživati u svom vremenu u mirnom i slikovitom okruženju. Osim toga, obližnji ugostiteljski objekti pružaju hranu i piće, poboljšavajući ukupno iskustvo za izletnike i turiste. Ovo mjesto i dalje ostaje tražena destinacija za sve željne provođenja ljetnih dana u prirodi i miru.
Kupalište Bililo
Kupalište Bililo je voljeno kupalište smješteno blizu grada Ljubuškog, posebno pozicionirano uz mirne vode rijeke Trebižat. Njegova blizina i sličnost s poznatim kupalištem Mandića Jaz samo dodaju njegovu privlačnost, nudeći prirodno utočište onima koji traže mir i odmor od ljetne vrućine. Okruženo netaknutom prirodom, Kupalište Bililo ističe se kao idealna destinacija za ljubitelje aktivnosti na otvorenom i sve one koji žele uživati u mirnom i slikovitom okruženju. Područje za kupanje posebno je popularno tijekom toplih ljetnih mjeseci, pružajući osvježavajući odmor za plivače i ljubitelje prirode jednako. Osim prekrasnih kupališnih objekata, posjetitelji Kupališta Bililo mogu uživati i u sadržajima restorana na licu mjesta. Ovaj objekt je slavljen zbog svoje ukusne kuhinje, pristupačnih cijena i iznimno gostoljubivog osoblja, što poboljšava ukupno iskustvo posjetitelja. Tijekom vremena, Kupalište Bililo je steklo reputaciju voljenog mjesta kako među lokalnim stanovništvom, tako i među turistima iz šireg područja. Njegov prirodni šarm, kombiniran s opuštajućom atmosferom i odličnim sadržajima, osigurava da mnogi koji ga posjete osjete potrebu da se vrate. Ostaje vrhunski izbor za one koji žele provesti kvalitetno vrijeme s obitelji i prijateljima, uživajući u ljepoti vanjskih krajolika Bosne i Hercegovine.
Muzej Humac
Muzej Humac, smješten unutar Franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskog na Humcu, predstavlja najstariji muzej u Bosni i Hercegovini, osnovan 1884. godine. Muzej je osnovao fra Anđeo Nuić, koji je renovirao samostansku sobu kako bi osnovao prvu muzejsku ustanovu u zemlji, slijedeći ideju koja se pojavila među franjevcima Hercegovine sredinom 19. stoljeća. Izlažući široku paletu predmeta prikupljenih iz cijele Hercegovine, muzej obuhvaća razdoblje od ranog kamenog doba (paleolita) do današnjice. Među najvrednijim izlošcima je Humačka ploča iz 12. stoljeća, najstariji sačuvani spomenik napisan hrvatskim jezikom, koji kombinira glagoljicu i staru hrvatsku ćirilicu, poznatu kao bosančica, unutar teritorija današnje Bosne i Hercegovine. Muzej je podijeljen na nekoliko odjela, svaki posvećen različitim historijskim razdobljima, prikazujući artefakte od paleolitika do suvremenih vremena. Dodatno, čuva brojne arheološke predmete koji su doveli do otkrića značajnih lokaliteta poput rimske farme (ville rustice) u Mogorjelu blizu Čapljine, rimske vojne utvrde Gračine na Humcu, slojevitog arheološkog nalazišta u Goricama blizu Gruda i mnogih drugih manje istraženih područja. Ono što Muzej Humac čini iznimnim je njegova obimna zbirka artefakata koja pruža sveobuhvatan pregled historije regije. Zbirka muzeja, njegova historijska važnost i uloga u očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta područja čine ga neizostavnom destinacijom za sve zainteresirane za historiju Bosne i Hercegovine. Muzej Humac ne služi samo kao čuvar prošlosti, već i kao obrazovni i kulturni svjetionik za posjetitelje, historičare i istraživače, pružajući dubok uvid u bogatu historijsku priču regije.
Klub kulture Libuša
Klub kulture Libuša je živahno kulturno središte smješteno u Ljubuškom, označavajući svoje nastajanje 2017. godine. Ovaj klub je brzo postao temelj u lokalnoj zajednici za poticanje i promicanje kulturnog i umjetničkog izraza. Misija Kluba kulture "Libuša" usmjerena je na organizaciju i provedbu raznovrsnih kulturnih, umjetničkih i zabavnih programa. Posvećenost kluba obogaćivanju kulturnog pejzaža značajno je doprinijela njegovoj sve većoj popularnosti među lokalnim stanovništvom i posjetiteljima, čineći ga značajnim dodatkom domaćoj kulturnoj sceni u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Ono što razlikuje Klub kulture "Libuša" je njezina jedinstvena kombinacija modernosti i tradicije. Iako je prepoznat po suvremenom pristupu kulturnom angažmanu, klub ostaje duboko posvećen očuvanju jezične i kulturne baštine hercegovačke regije. Ta ravnoteža između inovacija i tradicije ne samo da je definirala njezinu posebnu identifikaciju, već ju je i uspostavila kao ključno mjesto za kulturni dijalog i učenje u Ljubuškom. Rastući interes i sudjelovanje publike u aktivnostima kluba odražavaju njezin značajan ulog u promicanju kulturne vitalnosti i kohezije zajednice. Klub kulture "Libuša" i dalje djeluje kao važna kulturna institucija u Ljubuškom, potičući osjećaj identiteta, kreativnosti i kulturne kontinuiteta unutar hercegovačke regije.
Kulturni Centar Ljubuški
Kulturni Centar Ljubuški, smješten u srcu Ljubuškog, Bosna i Hercegovina, predstavlja temelj kulturnih i sportskih aktivnosti unutar zajednice. Ovaj raznoliki centar dom je različitih sadržaja prilagođenih zadovoljavanju umjetničkih i rekreativnih potreba grada. Jedna od glavnih atrakcija centra je njegova moderna Kinodvorana, kino dvorana opremljena s 177 sjedala, pružajući ugodno i suvremeno okruženje za ljubitelje filmova. Osim toga, centar se ponosi manjim galerijskim prostorom, pružajući lokalnim i gostujućim umjetnicima platformu za izlaganje svojih radova. Garderoba je također dostupna, uglavnom korištena tokom pozorišnih predstava, osiguravajući da je centar opremljen za organiziranje širokog spektra kulturnih događanja. Javna ustanova "Kulturno-športski centar" Ljubuški odgovorna je za nekoliko ključnih funkcija unutar zajednice. Nadgleda usluge knjižnice, pružajući stanovnicima pristup širokom spektru književnih resursa. Centar također igra ključnu ulogu u organizaciji kulturnih događanja i značajnih manifestacija, značajno doprinoseći živoj kulturnoj sceni Ljubuškog. Nadalje, preuzima brigu o održavanju sportskih objekata i organizaciji različitih sportskih događanja, potičući tako okolinu koja potiče aktivno sudjelovanje u sportu i rekreaciji. Upravljanje ovom Javnom ustanovom obavlja se putem Upravnog vijeća, osiguravajući da se operacije centra provode glatko i učinkovito. Za one koji žele kontaktirati centar, to mogu učiniti na adresu Trg dr. Franje Tuđmana 3, Ljubuški, 88320, Bosna i Hercegovina, ili putem e-pošte na ksc.ljubuski@gmail.com, ili telefonom na +387 39 833 072. Inauguracija Kulturnog centra Ljubuški bila je značajan događaj, obilježen prisustvom uglednih ličnosti poput dr. Dragana Čovića, predsjednika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; Tomislava Ćorića, ministra gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske; i Vedrana Markotića, vršitelja dužnosti gradonačelnika Ljubuškog. Ovaj veličanstveni događaj naglasio je važnost centra kao ključnog središta za umjetničke i zajedničke aktivnosti u regiji, uspostavljajući ga kao neizostavan prostor za njegovanje kulturnog i sportskog života u Ljubuškom.
