Muzeji Bihać
Muzej AVNOJ-a
Adresa: Petog korpusa 2
Telefon: 037 223-214
Muzej AVNOJ-a u Bihaću, smješten u zgradi “Kloster”, predstavlja važno mjesto u kulturnoj i povijesnoj baštini grada. Zgrada je izgrađena 1939. godine kao poklon jednog Bišćanina iseljenika u Americi, samostanu časnih sestara, a služila je za javne i kulturne priredbe građana.Tijekom “Bihaćke republike”, zgrada je prilagođena i za kino predstave. Deset godina nakon Prvog zasjedanja AVNOJ-a, 25.11.1952. godine, u zgradi je otvoren Spomen-muzej i postavljena prva izložba.U vrijeme ratnih djelovanja od 1992. do 1995. godine, zgrada Muzeja AVNOJ-a je znatno oštećena. Nakon agresije pristupilo se obnovi zgrade i Muzeja. Obnova se odvijala u skladu s novom namjenom objekta, a to je polivalentnost njegove upotrebe. Pored stalne muzejske postavke, koja je posvećena Prvom zasjedanju AVNOJ-a, u funkciji je i sala sa binom, gdje se mogu održavati prigodni kulturni sadržaji.Postavka se sastoji iz eksponata, dokumenata, fotografija i uvodnih legendi jednim dijelom, zatim svih trodimenzionalnih originalnih predmeta iz zbirke AVNOJ-a, te oko 18 umjetničkih radova iz zbirke Muzeja AVNOJ-a.Tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu, zgrada Muzeja Prvog zasjedanja AVNOJ-a bila je znatno oštećena od strane artiljerijskog djelovanja. Nakon agresije, zgrada i Muzej su obnovljeni. Obnova se odvijala u skladu s novom namjenom objekta, koja je polivalentnost njegove upotrebe. Osim stalne muzejske postavke posvećene Prvom zasjedanju AVNOJ-a, postoji i dvorana s pozornicom gdje se mogu održavati prikladni kulturni događaji.Izložba se sastoji od eksponata, dokumenata, fotografija i uvodnih legendi u jednom dijelu, zatim svih trodimenzionalnih originalnih predmeta iz zbirke AVNOJ-a, i oko 18 umjetničkih djela iz zbirke Muzeja AVNOJ-a.Muzej AVNOJ-a u Bihaću je značajno povijesno mjesto koje čuva sjećanje na Prvo zasjedanje AVNOJ-a i borbu za nacionalno oslobođenje. Stoji kao svjedok bogate povijesti grada i njegove uloge u formiranju bivše Jugoslavije.
Muzej Pounja (Unsko-Sanskog kantona) u Bihaću predstavlja nastavak plodne muzeološke djelatnosti u kontinuiranom trajanju od preko pola stoljeća. Smješten je u zgradi poznatoj kao “Kapetanova kula”.Osnovan je 30. 3. 1953. godine kao Gradski muzej. Proširivanjem djelovanja mijenja se naziv ustanove najprije u Zavičajni muzej Bihać, a naziv se po drugi put mijenja u Muzej Pounja u Bihaću. U istom periodu, čak i u istim prostorijama djeluje i drugi muzej u Bihaću – Spomen muzej I. zasjedanja AVNOJ-a. Tokom 1964 dva muzeja spojaju se u jednu zajedničku ustanovu pod nazivom Muzej AVNOJ -a i Pounja. Tokom vremena, naročito razvijanjem djelovanja Muzeja Pounja dolazi do razdvajanja dvaju muzeja i osniva se Regionalni muzej Pounja i Spomen muzej I. zasjedanja AVNOJ-a.Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini (1992.–1995.), Općinsko vijeće općine Bihać donosi odluku o osnivanju Javne Ustanove Muzej Unsko-sanskog kantona.Muzej se sastoji iz različitih odjeljenja: Historijsko, arheološko, informaciono-dokumentaciono, etnološko i umjetničko. Zbirke muzeja uključuju fototeku, etnološku, hemeroteku, arheološku i umjetničku. Dvije umjetničke zbirke su nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine: Zbirka umjetničkih djela Dževada Hoze i Zbirka umjetničkih djela Jovana Bijelića. Muzej Unsko-Sanskog kantona je važan kulturni i povijesni resurs koji čuva i prezentira bogatu kulturnu i povijesnu baštinu regije.
Pozorišta Bihać
Kulturni centar Bihać
Adresa: Petog korpusa bb
Telefon: 037 226-483
Kulturni centar Bihać je javna ustanova koja je glavni nositelj kulturnog života Bihaća. Osnovan je 1994. godine kao Dom kulture Bihać, spajanjem Spomen doma Prvi kongres USAOJ-a i Radničkog univerziteta „Kasim Ćehajić“. Godine 1999., Dom kulture Bihać je preregistriran u Kulturni centar Bihać.Ova ustanova realizira sve manifestacije značajne za grad i općinu Bihać, pružajući infrastrukturu za kulturne djelatnosti, uključujući i produkciju i koprodukciju umjetničkih djela. Također pruža pomoć amaterskom stvaralaštvu, udruženjima i pojedincima koji djeluju u oblasti kulture. Među manifestacijama koje redovito organizira su i Bihaćko ljeto i Ulicom Bišća.Kulturni centar Bihać predstavlja prostor susreta publike i umjetnika nastalih iz ljubavi prema umjetnosti i kulturi. Osim događaja, kulturni centar je mjesto pojedinačnih izložbi, predstava i performansa glumaca koji dolaze iz drugih umjetničkih institucija.Kulturni centar Bihać je važan kulturni resurs koji čuva i prezentira bogatu kulturnu baštinu regije. Njegova uloga u promociji kulture i umjetnosti čini ga nezaobilaznim mjestom za sve ljubitelje kulture koji posjećuju Bihać.
Teatar Mladih Bihać je mjesto gdje mladi iz Bihaća i okolnih područja mogu istražiti svoju strast prema umjetnosti i kulturi. Ovaj teatar pruža platformu za mlade talente da se izraze kroz različite forme izvedbenih umjetnosti, uključujući dramu, ples, glazbu i još mnogo toga.Teatar Mladih Bihać je poznat po svojim inovativnim produkcijama koje istražuju različite teme i pitanja relevantna za mlade. Njihove predstave često kombiniraju tradicionalne i suvremene izvedbene tehnike, stvarajući jedinstvene i upečatljive predstave.Osim što pruža priliku za mlade da se izraze kroz umjetnost, Teatar Mladih Bihać također igra ključnu ulogu u promociji umjetnosti i kulture među mlađim generacijama. Kroz svoje programe i radionice, teatar nastoji potaknuti ljubav prema umjetnosti među mladima i potaknuti ih na kreativno izražavanje.Teatar Mladih Bihać je više od mjesta za izvedbu - to je zajednica koja njeguje kreativnost, inovativnost i strast prema umjetnosti. Bez obzira jeste li mladi umjetnik koji traži mjesto za izražavanje svoje kreativnosti ili ljubitelj umjetnosti koji traži inspirativne i provokativne predstave, Teatar Mladih Bihać je mjesto koje morate posjetiti.
Ostali
Univerzitetska biblioteka
Adresa: Trg maršala Tita 8
Telefon: 037 220-172
Univerzitetska biblioteka Bihać je osnovana kao Gradska biblioteka u Bihaću u septembru 1952. godine. Biblioteka je tada raspolagala sa 6.513 knjiga. Odlikom Narodnog odbora Općine Bihać 1961. godine, Gradska biblioteka Bihać je preimenovana u Narodnu biblioteku. U tom periodu Biblioteka je imala 13.823 knjige i 2.011 čitalaca, dva područna odjeljenja u Kulen Vakufu sa 1.552 knjige i u Ripču sa 328 knjiga. Iste godine je održano i Prvo savjetovanje bibliotečkih radnika Bosanske krajine. Godine 1964. osnivaju se tri pokretne biblioteke. Biblioteka se suočava sa velikim problemima oko prostora i smještaja koji se rješavaju 1980. godine useljenjem u objekat adaptiran za biblioteku “Kuću Ilije Bilbije” gdje se i sada nalazi. Stalno radeći na poboljšanju vlastitih uslova te razvoju biblioteka i bibliotekarstva u općini i regiji, Narodna biblioteka Odlukom Republičkog komiteta za obrazovanje, nauku, kulturu i fizičku kulturu 1988. godine postaje matičnom bibliotekom za opštine Bihać, Bosanska Krupa, Grahovo, Bosanski Petrovac, Drvar, Cazin i Veliku Kladušu.Ratna razaranja (1992-1995) imala su za posljedicu djelimično devastiranje objekta Biblioteke, otuživanje knjižnog fonda i odlazak stručnih kadrova. U skladu sa poslijeratnim državnim ustrojstvom i podjelom na Kantone, Biblioteka je 1999. godine proglašena za ustanovu od kantonalnog značaja i mijenja naziv u JU Biblioteka Unsko-sanskog kantona kada postaje i matičnom za USK-a, da bi 2003. godine nakon otvaranja Univerzitetskog odjeljenja preimenovana u Kantonalnu i univerzitetsku biblioteku .JU Kantonalna i univerzitetska biblioteka je matična biblioteka za narodne, fakultetske i školske biblioteke Unsko-sanskog kantona, a njena misija sadržana je u IFLA/Unesco Manifestu za javne biblioteke. Manifest za javne biblioteke je imao više revizija, a u najnovijoj iz 1994. godine javna biblioteka je sagledana kao „lokalna kapija znanja koja obezbjeđuje osnovne uslove za učenje tokom cijelog života, samostalno odlučivanje i kulturni razvoj pojedinaca i društvenih grupa… Javna biblioteka je lokalni centar informacija koji omogućava da sve vrste znanja i informacija budu odmah na raspolaganju korisniku… Usluge javne biblioteke počivaju na načelu ravnopravnosti pristupa za sve, bez obzira na starosnu dob, rasu, pol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj…".
Gradska galerija
Adresa: Bosanska 15
Telefon: 037 223-083
Gradska galerija BihaćGradska galerija Bihać je osnovana 1998. godine kao javna ustanova Općine Bihać. Od tada do danas djeluje u reprezentativnom prostoru površine 220 m2 u samom centru Bihaća. Za nabrajanje svih izložbi i drugih umjetničkih, kulturnih, naučnih i javnih događanja koja su u proteklih dvadeset godina upriličena u Gradskoj galeriji bila bi potrebna cijela jedna knjiga. Dovoljno je istaknuti da je u Galeriji uz brojne izložbe održano mnogo promocija knjiga, koncerata, umjetničkih performansa, književnih večeri, naučnih i javnih tribina. Izložbe i druga događanja održavaju se neprekidno, tokom cijele godine.Neizostavna je i uloga Galerije u tradicionalnim kulturno-umjetničkim manifestacijama kao što su “Bihaćko ljeto” i “Ulicom Bišća”, a Galerija je također organizator internacionalne likovne kolonije kojom se već trinaest godina materijalno pomaže Centru za nezbrinutu djecu “Duga” u Kulen Vakufu.Važnost Gradske galerije za umjetnički, naučno-obrazovni, kulturni i društveni život grada, koja se pokazuje i kroz posjećenost njenih događanja i medijsku prisutnost, jeste i trebala bi biti neupitna. Kako u kapacitetu izložbenog prostora, koji čini javno vidljivom bogatu kulturnu povijest grada i njegove umjetničke scene, tako i u smislu prostora koji omogućava prezentaciju opusa umjetnika iz ovog regiona koji žive u inozemstvu, ali i u vidu inkubatora novih umjetničkih praksi koje kontinuirano nastaju na ovom prostoru, Gradska galerija nije samo jedna komponenta kulturne scene Grada Bihaća i Bihaća kao grada kulture, nego jedna od središnjih institucija koje grad Bihać čine gradom.Pozicioniranost Gradske galerije u centru grada, tj. njena prisutnost i vidljivost u najprometnijoj gradskoj šetnici popularnoj među Bišćanima svih uzrasta, također omogućava Galeriji da funkcionira kao prostor javnog okupljanja i društvene refleksije, što ispunjava njenu primarnu javnu i društvenu funkciju. Gradska galerija Bihać, treba još jednom istaknuti, nije samo izložbeni prostor u kojem se događa umjetnost nevidljiva javnosti, nego upravo suprotno, ona profilira javnost grada Bihaća kao kulturno senzibiliziranu i društveno osviještenu javnost.
Galerija ‘Enver Krupić’
Adresa: Ulica 502. viteške brdske brigade bb
Telefon: 037 223-083
Galerija ‘Enver Krupić’ smještena je u zgradu Doma USAOJ-a, u prostor koji je renoviran i u potpunosti adaptiran za galerijske svrhe. Ova memorijalna zbirka svečano je otvorena i započela je sa radom 29. septembra 2006. godine kao sastavni dio Javne ustanove „Gradska galerija“ Bihać.Ova javna ustanova kulture namijenjena je čuvanju i prezentaciji ostavštine slikara Envera Krupića (1911-1992), koji je gradu Bihaću zavještao svu svoju imovinu, ali i obavezu da osnuje galeriju. Galerija ‘Enver Krupić’ predstavlja važan kulturni resurs grada Bihaća, pružajući prostor za izložbe i druge kulturne događaje, te čuvajući i prezentirajući djela ovog poznatog umjetnika. Galerija je postala važno mjesto za umjetničku zajednicu grada, pružajući platformu za izložbe, radionice i druge kulturne događaje.