Medvjed primijećen na Majevici – izolovan slučaj ili širenje staništa?
Prema informacijama objavljenim na lokalnim portalima, na planini Majevica, u blizini Lopare, zabilježena je pojava medvjeda.
Majevica do sada nije bila prepoznata kao ključno stanište velikih zvijeri, zbog čega ova vijest izaziva pažnju. Međutim, stručnjaci za zaštitu prirode ističu da se populacija smeđeg medvjeda u Bosni i Hercegovini posljednjih godina stabilizovala, što dovodi do širenja teritorija – naročito mlađih jedinki koje traže vlastiti prostor.
Ovakve pojave najčešće nisu alarmantne, već dio prirodnog ciklusa.
Koliko medvjeda ima u Bosni i Hercegovini?
Prema procjenama međunarodnih organizacija poput World Wide Fund for Nature (WWF) i podacima iz regionalnih studija o Dinarskoj populaciji medvjeda, Bosna i Hercegovina ima između 800 i 1.200 jedinki smeđeg medvjeda.
BiH je dio tzv. Dinarsko-balkanske populacije medvjeda, jedne od najvažnijih i genetski najstabilnijih populacija u Evropi.
Prema podacima IUCN (Međunarodna unija za zaštitu prirode), smeđi medvjed u ovom regionu ima stabilan ili blago rastući trend.
To znači da pojava medvjeda na novim područjima – poput Majevice – može biti posljedica:
- povećanja brojnosti populacije
- disperzije mlađih mužjaka
- potrage za novim izvorima hrane
- smanjenog pritiska na određena područja
Gdje su najvažnija staništa medvjeda u BiH?
Sutjeska National Park i Maglić
Područje istočne Bosne smatra se jednim od najvažnijih staništa medvjeda. Prašuma Perućica, unutar Nacionalnog parka Sutjeska, pruža savršene uslove: gustu šumu, bogat biodiverzitet i minimalnu urbanizaciju.
Planinari u ovom području često pronalaze tragove šapa ili ogrebotine na drveću – tipične oznake teritorije.
Direktni susreti su rijetki, ali su zabilježeni u planinarskim izvještajima, uglavnom bez incidenata.
Grmeč i Klekovača
Zapadna Bosna ima dugu tradiciju suživota s velikim zvijerima. U ovim šumskim kompleksima, medvjedi se povremeno približavaju pčelinjacima ili voćnjacima, naročito u kasno ljeto i jesen.
Takvi slučajevi su uglavnom motivisani hranom, a ne agresijom.
Prenj i Čvrsnica
Hercegovački planinski masivi dio su šireg dinarskog koridora kojim se medvjedi kreću između Bosne, Hrvatske i Crne Gore.
Zabilježeni su tragovi i povremeni vizuelni susreti, ali bez ozbiljnijih konflikata.
BiH – zemlja velikih evropskih zvijeri
Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja Evrope gdje još uvijek prirodno koegzistiraju sve tri velike evropske zvijeri:
- Smeđi medvjed
- Vuk
- Ris
Posebno je značajno prisustvo risa, koji je znatno rjeđi i pod strožom zaštitom.
Ova činjenica svrstava BiH među najvažnije biodiverzitetske zone jugoistočne Evrope.
Koliko su susreti s medvjedom opasni?
Statistički gledano, napadi medvjeda u BiH su izuzetno rijetki.
U većini dokumentovanih slučajeva radi se o:
- iznenadnim susretima u gustoj šumi
- situacijama kada je medvjed bio uznemiren
- prisustvu mladunaca
U pravilu, medvjedi izbjegavaju ljude.
Stručnjaci preporučuju:
- kretanje u grupi
- umjerenu buku tokom planinarenja
- izbjegavanje ostavljanja hrane
- smireno povlačenje u slučaju susreta
Medvjed na Majevici – znak očuvane prirode
Pojava medvjeda na Majevici kod Lopara može izazvati oprez, ali istovremeno potvrđuje da priroda Bosne i Hercegovine još uvijek ima kapacitet za život velikih zvijeri.
Divlje planine nisu prijetnja – već podsjetnik koliko je naš prostor bogat i vrijedan zaštite.