Historijske znamenitosti Sarajeva
Baščaršija
Dobrodošli na Baščaršiju, jedno od najstarijih i najšarmantnijih dijelova Sarajeva, koje sačuva dušu bogate historije i tradicije. Ova živa gradska četvrt predstavlja pravu živu poveznicu između prošlosti i sadašnjosti, te pruža autentično iskustvo za sve posjetitelje. Uz svoje uske kaldrmisane ulice, Baščaršija je dom tradicionalnih zanatskih radionica. Majstori ovdje vješto oblikuju predmete od bakra, drveta i drugih materijala, čuvajući drevne vještine koje se prenose s generacije na generaciju. Ova živopisna riznica tradicije čini Baščaršiju pravim živim muzejem zanatskog naslijeđa. Baščaršija je i raj za ljubitelje hrane. Umirite svoje nepce s mirisima bosanske kuhinje koji se šire iz brojnih restorana i buregdžinica. Posjetite čuvene ćevabdžinice i uživajte u savršeno pripremljenim ćevapima i drugim regionalnim specijalitetima. Osim toga, ova čarobna četvrt je dom nekoliko važnih religijskih građevina, uključujući Gazi Husrev-begovu džamiju iz 16. stoljeća - remek-djelo islamske arhitekture i jedan od simbola grada. Sahat-kula, koja ponosno stoji u srcu Baščaršije, pruža prekrasan pogled na ovo bogato mjesto i cjelokupni Sarajevo. Duh Baščaršije najbolje se osjeti na Sebilju, ikonskom javnom česmi koja postaje simbol srdačnosti i dobrodošlice. Ovdje možete doživjeti puls grada i upoznati lokalno stanovništvo. Baščaršija je nezaobilazna destinacija za svakog posjetitelja Sarajeva. S ovom stranicom istražite sve čari ove historijske gradske četvrti i osjetite autentičnost bogate kulture i duha Sarajeva.
lokacija
______________________________________
Sebilj
Sebilj, srce Baščaršije i simbol dobrodošlice u Sarajevu. Ova čarobna drvena javna česma je pravi dragulj koji odiše romantikom i historijom. Smješten u srcu živopisne Baščaršije, Sebilj je omiljeno mjesto kako domaćih, tako i stranih turista, koji ovdje pronalaze oazu mira i ljepote. Dok prošetate tim autentičnim trgom, očarat će vas neodoljivi miris turske kave koji se miješa s mirisom svježe pečenog bureka. U pozadini, čut ćete melodične zvuke tradicionalne bosanske muzike koja stvara čarobnu atmosferu.
Žičara
Sarajevska žičara predstavlja jedan od najomiljenijih turističkih atrakcija u Sarajevu. Ova žičara je simbol grada i pruža jedinstven pogled na ljepotu Sarajeva i okolnih planina. Sarajevska žičara je sagrađena 1959. godine i služila je kao prevozno sredstvo za stanovnike Sarajeva. Polazište Sarajevske žičare nalazi se u strogom centru grada, nedaleko od Baščaršije. Nakon ukrcavanja, posjetitelji se prevoze do vrha planine Trebević, na visinu od oko 1.160 metara iznad mora. Putovanje traje oko 7 minuta, a panoramski pogled na grad i okolne planine tokom vožnje je zaista nezaboravan.
Gazi Husrev-begova džamija
Gazi Husrev-begova džamija, impozantni islamski kompleks smješten u srcu starog dijela Sarajeva, predstavlja duhovni i arhitektonski biser ovog grada. Ova grandiozna građevina, nazvana po osnivaču i velikodušnom mecenatu Gazi Husrev-begu, svojom ljepotom i historijom plijeni pažnju posjetitelja iz cijelog svijeta. Sa svakim korakom prema džamiji, osjetit ćete kako vas okružuje mir, tišina i duhovnost. Impresivna kupola, minareti koji sežu prema nebu i elegantna arhitektura džamije svjedoče o bogatoj tradiciji islamske arhitekture.
Sahat kula
Sahat kula, ikonski simbol Sarajeva, ponosno stoji kao svjedok prošlih vremena i duhovne baštine ovog fascinantnog grada. Smještena na glavnom trgu Baščaršije, ova impozantna kula privlači pažnju posjetitelja svojom elegancijom, bogatom historijom i značajem koji je ostavila na grad i njegove stanovnike. Izgrađena u prvoj polovini 17. stoljeća, Sahat kula je originalno služila kao stražarnica, ali ubrzo je postala poznata i po svom satnom mehanizmu koji je davno označavao vrijeme. Danas, ovaj dragulj prošlosti služi kao muzej, nudeći jedinstveni uvid u bogatu historiju Sarajeva i važnost vremena u životima njegovih stanovnika kroz stoljeća.
Gazi Husrev-begov bezistan
Gazi Husrev-begov bezistan, prepoznatljiva zgrada u srcu Sarajeva, predstavlja jedinstvenu mješavinu historije, umjetnosti i trgovine. Ovaj čarobni bazar iz 16. stoljeća do danas zadržava svoju izvornu ljepotu i karakter, privlačeći posjetitelje i putnike iz svih krajeva svijeta. Kroz kaldrmirane uličice bezistana, posjetitelji će otkriti šarenilo tradicionalnih obrtničkih radnji, butika, zlatarnica i suvenirnica. Ovdje ćete naići na prekrasne rukotvorine, unikatnu keramiku, raskošne tepihe i neodoljive mirise začina koji pružaju autentičan doživljaj bosanske kulture. Gazi Husrev-begova bezistan je ne samo mjesto trgovine i razmjene, već i simbol historije i bogate prošlosti Sarajeva
Kazandžiluk
Kazandžiluk ulica u Sarajevu je zavodljiva koliko i šarmantna. Sa svojom bogatom prošlošću, ova ulica predstavlja autentičan spoj tradicije, kulture i suvremenog duha grada. Nalazi se u srcu starog dijela Sarajeva, a svaki korak kroz ovu ulicu vodi vas na putovanje kroz vreme. Izvorno poznata kao "Kazandžiluk" ili zanatska ulica, ova ulica nosi ime po zanatu koji se ovdje njegovalo kroz stoljeća - izrada tradicionalnih bakrenih i lončarskih proizvoda. Kazandžiluk ulica je uvijek bila mjesto gdje se susreću majstori zanata i trgovci, koji su ujedno i duša grada. Njihova vještina i strast prema ovim zanatima prenosili su se s koljena na koljeno, čineći ovo mjesto pravim kulturnim blagom Sarajeva.
Vijećnica
Vijećnica - Višegradski paviljon, poznatija kao Vijećnica, stoji ponosno u srcu Sarajeva kao vječni svjedok bogate prošlosti i kulture Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Njezina impozantna fasada i raskošno uređeni interijeri odaju počast prošlim vremenima i iznose priču o duhovnosti i raznolikosti ovog izvanrednog grada. Izgrađena u stilu pseudo-mavarske arhitekture, Vijećnica je projektirana 1891. godine od strane slavnog arhitekta Karla Paržika. Svojom arhitektonskom ljepotom, Vijećnica odražava spoj različitih kultura koje su oblikovale Sarajevo kroz stoljeća - od orijentalnih utjecaja do europske elegancije. Njezina iznimna ljepota privlači poglede svih posjetitelja, te je stoga postala jedan od najfotografiranijih simbola grada. Međutim, Vijećnica nije samo lijepa građevina, već i važan čuvar historij. U prošlosti je služila kao sjedište gradske uprave, ali i kao dom za bogatu knjižnicu koja je obilovala tisućama rukopisa, knjiga i umjetničkih djela. Nažalost, tokom tragične opsade Sarajeva 90-ih, Vijećnica je stradala u požaru, te su njene vrijedne zbirke bile gotovo potpuno uništene. No, kao simbol otpornosti i obnove, Vijećnica je obnovljena i pažljivo rekonstruirana kako bi zadržala svoj izvorni sjaj. Danas, Vijećnica je oživjela i postala istinski kulturni epicentar Sarajeva. Unutar nje možete uživati u raznim umjetničkim izložbama, književnim večerima, koncertima klasične glazbe i drugim kulturnim manifestacijama. Također, Vijećnica je omiljeno mjesto za vjenčanja, gala večere i druga svečana okupljanja. Njezine prekrasne dvorane, s bogato ukrašenim stropovima i mramornim stubištima, odišu iznimnom elegancijom koja vas vraća u prošlost. Za one koji žele dublje otkriti historiju Vijećnice, organizirane vođene ture nude uvid u njezinu značajnu ulogu u historije grada i zemlje. Tokom ture, saznat ćete o njezinom nastanku, trnovitom putu kroz historiju, i tragičnom događaju iz opsade. Naučit ćete o raznolikim arhitektonskim detaljima koji odražavaju višestoljetnu raznolikost i suživot različitih kultura. Vijećnica ostaje ključno mjesto za svakog posjetitelja koji želi iskusiti dušu Sarajeva, prepoznati vrijednost kulturnog nasljeđa i svjedočiti snazi obnove nakon razornih ratnih vremena. Ova zgrada je više od tek arhitektonskog remek-djela - to je priča o ljubavi prema kulturi, upornosti u očuvanju identiteta i nepokolebljivoj snazi naroda koji nastoji procvjetati upkos izazovima historije. Dopustite da vas Vijećnica očara svojom ljepotom i historijom , i uđite u svijet umjetnosti, kulture i baštine koja zauvijek oblikuje Sarajevo.
lokacija Neposredno pred Prvi svjetski rat prestolonasljednik Franc
Ferdinand sa suprugom Sofijom dolazi u posjetu Sarajevu. Svečani prijem je
organizovan u gradskom poglavarstvu, smještenom u zgradi Gradske Vijećnice
1914. godine, 28. juna , a nakon posjete Vijećnici i gradskom poglavarstvu,
izvršen je atentat na nadvojvodu prestolonasljednika Franca Ferdinanda i
njegovu suprugu Sofiju, od strane Gavrila Principa. Nakon ovog događaja, sa
bečkog dvora uslijedila je objava rata Srbiji, te se ovaj događaj uzima kao povod
Prvog svjetskog rata.
Na slikama iduci od lijeve ka desnoj(gornje ka donjoj) strani prikazane: ilustracija momenta kada je Gavrilo Princip upucao Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, momenat nakon završenog svečanog prijema u vijećnici i portret austro-ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda.
Katedrala Srca Isusova
U srcu Sarajeva, na prostoru koji odiše duhovnom i kulturnom raznolikošću, ponosno stoji Sarajevska Katedrala Srca Isusova. Ova prekrasna građevina, izgrađena s ljubavlju i poštovanjem prema vjeri, oduvijek je bila središte duhovnog života grada. Njena priča seže duboko u prošlost, u 19. stoljeće kada je započeta njena gradnja. Ideja o izgradnji katedrale rodila se s ciljem da se na ovom mjestu podigne svetište koje će simbolizirati duhovnu povezanost različitih vjerskih zajednica koje su živjele u Sarajevu. Ubrzo je postala omiljeno mjesto okupljanja i molitve za vjernike katolike diljem grada. Kroz godine, Sarajevska Katedrala prošla je kroz mnoge izazove i promjene. Različite arhitektonske stilove i umjetnička djela koja krase njen interijer svjedoče o promjenama i nadogradnjama koje su se događale tokom vremena. No, bez obzira na sve promjene, katedrala je uvijek zadržala svoju autentičnost i ljepotu koja je očaravala posjetitelje iz cijelog svijeta. Unutrašnjost Katedrale odiše skladom i ljepotom koja ostavlja svakog posjetitelja bez daha. Vitraži i skulpture koje krase njen prostor pričaju priče o vjeri, ljubavi i nadi. U vrijeme svečanosti i vjerskih obreda, ova sveta građevina postaje mjesto okupljanja vjernika različitih vjeroispovijesti, čime se simbolizira duh međusobnog poštovanja i razumijevanja. Sarajevska Katedrala danas je ne samo vjerski objekt već i jedinstvena turistička atrakcija koja privlači ljude iz cijelog svijeta. Njen prepoznatljivi izgled i bogata historija čine je nezaobilaznim dijelom svakog posjeta Sarajevu. Ovdje se isprepliću vjerski obredi, kulturne manifestacije i historijske priče koje oživljavaju bogatu prošlost grada. Ovo sveto mjesto ostavlja snažan dojam na svakog posjetitelja, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Sarajevska Katedrala je jedinstvena inspiracija koja nadahnjuje duše i spaja srca ljudi iz svih krajeva svijeta. Svojom skladnom arhitekturom i simbolikom, ona ostaje vječno svjetlo duhovnosti i mira u srcu Sarajeva. Doživite toplinu i sklad koji ova katedrala pruža, istražite njenu bogatu historiju i osjetite mir koji se širi njenim svetim prostorima. Sarajevska Katedrala vas poziva na nezaboravno putovanje duhovnosti, historije i ljepote, te na otkrivanje tajni koje čuvaju njeni sveti zidovi.
lokacijaSaborna crkva
Duboko usađena u srce Sarajeva, Saborna Crkva Rođenja Presvete Bogorodice simbolizira vjekovnu tradiciju pravoslavne vjere i historije ovog grada. Njena priča započinje u prvoj polovini 19. stoljeća kada je podignuta kao dio brojnih arhitektonskih zdanja koja su svjedočila bogatoj kulturnoj raznolikosti ovog područja. Arhitektura Saborne Crkve predstavlja intrigantnu kombinaciju različitih stilova. Inspirirana bizantskim i orijentalnim elementima, crkva izgleda poput dragulja uklopljenog u splet uskih uličica starog dijela grada. Visoki minareti i karakteristična kupola crkve predstavljaju prepoznatljive simbole Sarajeva. Unutrašnjost crkve obogaćena je ikonama i ikonostasom koji oduzimaju dah svojom ljepotom i detaljima. Svaka ikona ima svoju priču i duhovnu poruku, a vjernici i posjetitelji ovdje dolaze kako bi pronašli mir i duhovno ispunjenje. Kroz vjekove, Saborna Crkva prošla je kroz mnoge izazove, uključujući i devastaciju tokom Drugog svjetskog rata. Međutim, obnova i očuvanje ovog svetog mjesta bili su iznimno važni za pravoslavnu zajednicu Sarajeva koja je uvijek čvrsto stajala uz svoju crkvu. Danas, Saborna Crkva Rođenja Presvete Bogorodice postala je ne samo važan duhovni centar nego i značajna turistička atrakcija. Posjetitelji dolaze da se dive njenoj ljepoti, saznaju o historiji Sarajeva i pravoslavne vjere te iskuse duhovnu atmosferu koja ovdje vlada. Ova sveta građevina ostaje duboko ukorijenjena u srcima stanovnika Sarajeva, a njeni zvonici zvone svakodnevno podsjećajući na važnost duhovnosti i zajedništva. Njezina priča je i priča o duhu Sarajeva i njegovih ljudi, te nas poziva da istražimo bogatu historiju i ljepotu ovog jedinstvenog grada. Posjetite Sabornu Crkvu Rođenja Presvete Bogorodice i otkrijte njezinu istinsku dušu i značajnost koja nadilazi vjerske granice. Saborne Crkve Rođenja Presvete Bogorodice je mjesto ispunjeno dubokom vjerom, ljubavlju prema tradiciji i kulturi. Njezina duhovna svetost privlači posjetitelje iz cijelog svijeta, a njena historija je povezana s bogatom prošlošću Sarajeva.
lokacijaBijela tabija
Dominantan položaj Bijele tabije u odnosu na prirodni amfiteatar historijskog gradskog jezgra, te pogled koji se pruža duž rijeke Miljacke sve do suvremenih stambenih naselja na zapadu Sarajeva, čine specifičnu, gotovo sasvim prirodnu, koreografiju prirode i ljudskog stvaralaštva. O vremenu nastanka Bijele tabije do danas su izrečena različita mišljenja. Prema jednom, objekat je nastao oko 1550. godine (mišljenje je zasnovano na podacima koje daje putopisac Katarino Zeno), a porušena je u vrijeme izgradnje Vratničkog grada i na njenom mjestu je izgrađena nova utvrda, koju danas prepoznajemo po poligonalnom obliku. Prema drugom mišljenju, na mjestu Bijele tabije se još u srednjem vijeku nalazila tvrđava, koja nije bila veća od uobičajenog tipa srednjovjekovne odbrambene utvrde koja štiti otvoreno naselje (podgrađe) u njenoj blizini. Uspješnu rekonstrukciju izgleda srednjovjekovne tvrđave na mjestu Bijele tabije uradio je Alija Bejtić na osnovu podataka koje daju izvori iz XVII stoljeća. To je bila tvrđava pravougaone osnove (dužine cca 75 m pravcem sjever-jug, širine cca 50 m pravcem istok-zapad) sa četiri kule na uglovima, kvadratne osnove i petom iznad ulazne kapije. Ovakav izgled grada datira ga na kraj XIV ili početak XV stoljeća. Zanimljiva je jedna osobenost u arhitekturi i koncepciji, po svoj prirlici jedinstvenog utvrđenja u srednjovjekovnoj bosanskoj fortifikacionoj arhitekturi. Ovako koncipirana pravougaona utvrda sa četiri kule na uglovima ima sličnosti sa srednjoevropskim utvrdama, sa jakim uticajem gotičke ugarske gradnje. Na debelim kamenim zidovima nalaze se otvori za topovske cijevi. Uspostavljanjem stalne osmanske vlasti na ovom prostoru, polovinom XV stoljeća, ništa bitnije se ne mijenja u izgledu tvrđave. U njoj je uspostavljena posada timarlija i za njihove potrebe izgrađena džamija unutar tvrđave. Na austrijskoj karti iz 1882.godine ucrtani su temelji džamije u obliku osmougla, sa ulazom koji je bio paralelan sa ulaznom kapijom tvrđave (sjeverna strana). Džamiju spominje i Evlija Čelebija u svom putopisu iz 1660.godine. Uz džamiju, unutar tvrđave se po njemu nalazila kuća imama, dvojice mujezina i vojnih svirača, zatim žitni magazin i nekoliko kuća članova posade. E.Čelebija objašnjava i otkuda naziv Bijela tabija, pa veli da se zbog krečenja u bijelo tako prozvala.
lokacijaŽuta tabija
Na vrhu brda iznad Sarajeva, uzdiže se impozantna Žuta tabija - historijska vojna tvrđava koja svojim izgledom i panoramskim pogledom očarava posjetitelje iz cijelog svijeta. Ova utvrda, koja datira još iz osmanskog perioda, predstavlja istinsku perlu među turističkim atrakcijama Sarajeva. Dok se penjete prema vrhu brda, osjetit ćete uzbuđenje i tajanstvenost koju nosi ova historijska lokacija. Žuta tabija je svjedok vremena i burne prošlosti Sarajeva, čuvajući priče o ratničkim bitkama, strateškim odlukama i kulturnim razmjenama koje su se ovdje odvijale kroz stoljeća. Ovdje ćete naći i izložbu koja oživljava historiju ovog značajnog mjesta. Saznat ćete o njegovoj ulozi u raznim periodima i događajima koji su obilježili Sarajevo kroz historiju. Svaka eksponata osvježava sjećanja i dočarava atmosferu nekog prošlog doba. Osim toga, Žuta tabija nudi i prostor za opuštanje i uživanje u miru. Ovdje možete sjediti, razmišljati, meditirati i osjetiti energiju koja prožima ovo mjesto. Za ljubitelje fotografije, ovdje ćete pronaći bezbroj prilika za snimanje predivnih trenutaka i zauvijek sačuvati uspomene na ovu nevjerojatnu destinaciju. Posjet Žutoj tabiji stvara posebno iskustvo koje nadahnjuje duh, pokreće maštu i otvara vrata prema bogatoj historiji Sarajeva. Ovo je mjesto gdje se susreću romantika, avantura i kultura, stvarajući savršenu ravnotežu za nezaboravno putovanje. Ako tražite autentično iskustvo koje će vas preplaviti emocijama, Žuta tabija je odredište koje ne smijete propustiti. Top s Žute tabije puca tokom mjeseca Ramazana kako bi označio vrijeme iftara - prekida posta i početka večere za vjernike muslimanske vjeroispovijesti. Ova tradicija datira još iz osmanskog perioda i nastavlja se i danas kao dio bogate kulturne baštine Sarajeva. Kada se približi vrijeme iftara, uz zvuke ezana koji se oglašavaju iz džamija, čuje se i zvuk topa s Žute tabije. Puca se jedan metak kako bi vjernici znali da je vrijeme da prekinu post i započnu obrok. Ovo je poseban trenutak koji okuplja ljude i stvara osjećaj zajedništva, jer se ljudi okupljaju oko stola da zajedno podijele obrok nakon dugog dana posta. Puštanje topa sa Žute tabije tokom mjeseca Ramazana ima poseban značaj i duboko je ukorijenjeno u običaje i tradicije Sarajeva. To je ne samo obavijest vjernicima o početku iftara, već i simbol zajedništva, solidarnosti i religiozne prakse koja obilježava ovaj poseban mjesec u islamskom kalendaru. Ovaj običaj svjedoči o duhovnosti i toleranciji koja se osjeća u srcu Sarajeva i čini ga posebnim mjestom koje pozdravlja sve svoje posjetitelje i goste s otvorenim rukama.
lokacijaLatinska ćuprija
U srcu Sarajeva, između dva riječna obala, uzdiže se jedna od najimpresivnijih građevina ovog grada - Latinska ćuprija. Njeno postojanje je isprepleteno sa značajnim historijskim događajima i sudbinama. Ova kamena premoštavajuća ljepotica nosi sa sobom više od četiri vijeka bogate prošlosti, koja je postala neraskidivi dio Sarajeva i njegovog kolektivnog pamćenja. Latinska ćuprija je dobro poznato mjesto okupljanja i prepoznatljiv simbol Sarajeva. Njene elegantne kamene lukove prolaznici koriste svakodnevno, ne znajući uvijek značaj koji ova ćuprija krije. Izgradnja mosta započeta je u 16. vijeku, tokom vladavine Osmanskog carstva u Bosni. Ime "Latinska" potiče iz doba Osmanskog carstva, kada su trgovci sa zapada koristili ovaj most kao trgovinsku rutu na putu za Orijent. Ovo mjesto je bilo živo i bogato raznovrsnim aktivnostima, od trgovine i obrta do umjetnosti i kulturnog života. Latinska ćuprija je jedna od najpoznatijih i najljepših mostova u Sarajevu, s bogatom istorijom koja seže u daleku prošlost. Nalazi se u starom dijelu grada, koji je poznat kao Baščaršija, i predstavlja simbol spajanja različitih kultura i vjera koje su živele u ovom gradu. Most je izgrađen od kamena, a njegova arhitektura i dizajn odišu tradicionalnim osmanskim stilom. Dugačak luk mosta elegantno se uzdiže iznad rijeke, dok se na krajevima nalaze dvije kule koje su služile kao stražarnice. Kroz vijekove, most je pretrpio razne obnove i rekonstrukcije, ali je zadržao svoj autentični šarm i ljepotu. Latinska ćuprija nije samo most, već je i mjesto gdje se susreću različite kulture i tradicije. Okolne ulice su prepune zanatskih radnji, trgovina i restorana koji oživljavaju atmosferu starog Sarajeva. Posjetitelji mogu uživati u šetnji preko mosta, uživati u pogledu na rijeku i okolne građevine, ili se jednostavno opustiti u jednom od tradicionalnih kafića uz obalu. Danas, Latinska ćuprija je omiljena turistička atrakcija u Sarajevu, privlačeći posjetioce iz raznih dijelova svijeta. Njena bogata istorija, arhitektura i kulturna važnost čine je nezaobilaznim dijelom svakog obilaska Sarajeva. Pored toga, most i dalje zadržava svoju ulogu u svakodnevnom životu grada, spajajući ljude i kulture kao što je to činio i kroz vijekove.
lokacija Međutim, bez obzira na sve
prošlosti koju nosi, Latinska ćuprija je najpoznatija po događajima koji su se
odigrali 28. juna 1914. godine, a koji su zauvijek promijenili tok historije.
Na ovom mjestu odigrao se čuveni Sarajevski atentat, čin koji je postao okidač
za izbijanje Prvog svjetskog rata. Događaji 28. juna 1914. godine u Sarajevu su
bili prekretnica u svjetskoj istoriji i imali su dalekosežne posljedice koje su
oblikovale budućnost. Na taj dan, nadvojvoda Franz Ferdinand,
prijestolonasljednik Austro-Ugarske monarhije, i njegova supruga Sophie,
posjećivali su Sarajevo, tadašnju prijestonicu Bosne i Hercegovine koja je bila
pod vlašću Osmanskog carstva i pod protektoratom Austro-Ugarske. Njihov dolazak
u Sarajevo bio je dio zvanične posjete, ali također je bio ispunjen napetošću
jer su neki narodi u toj regiji bili protiv vladavine Austro-Ugarske. Gavrilo
Princip, mladi član tajne organizacije Mlada Bosna, vidio je ovu priliku kao
šansu za ostvarivanje svojih nacionalističkih ciljeva i odlučio je izvesti
atentat na nadvojvodu. Događaji su se odvijali na raznim mjestima u gradu. Prvo
je planirano da se atentat izvede bacanjem bombe na nadvojvodu, ali je
neuspješan pokušaj dovelo do toga da je nadvojvoda izbjegao direktnu opasnost.
Kasnije tog dana, dok su se vozili u koloni automobila kroz grad, Princip je
iskoristio priliku dok je automobil pravio krivinu kod Latinske ćuprije i pucao
u nadvojvodu i njegovu suprugu. Ovaj atentat je bio tragičan, jer je nadvojvoda
Franz Ferdinand umro na licu mjesta, a njegova supruga Sophie je preminula
nekoliko minuta kasnije. To je bio početak niza događaja koji su kulminirali sa
objavom rata Austro-Ugarske Srbiji, što je potom izazvalo lančanu reakciju
saveznika i dovelo do izbijanja Prvog svjetskog rata. Sarajevski atentat na 28. jun 1914. godine u
mnogome je odredio tok svjetske hstorije. Ovaj događaj je doveo do sukoba
između različitih država i saveza, što je kulminiralo u Prvom svjetskom ratu.
Rat je imao nesagledive posljedice, uključujući gubitak miliona života i promjenu
svjetske političke mape. Događaji iz tog dana su duboko obilježili Sarajevo i
cijelu Bosnu i Hercegovinu, i danas se sjećanje na Sarajevski atentat čuva kao
dio kolektivnog pamćenja ovog grada. Spomenik na mjestu atentata, nazvan
"Sarajevski atentat", postavljen je kako bi odala počast žrtvama i
podsjetila na važnost mira i razumijevanja između naroda. Danas, Latinska
ćuprija ostaje važan spomenik Sarajeva, svjedočeći o složenoj prošlosti grada i
njegove uloge u svjetskim zbivanjima
Na slikama iduci od lijeve ka desnoj(gornje ka donjoj) strani prikazane prikazani Gavrilo Princip, slika sa suđenja uhapšenih nakon atentata i memorijalna ploča koja se nalazi na vanjskom zidu muzeja u Sarajevu 1878-1914 .
Park At Mejdan
Park At Mejdan, smješten na lijevoj obali rijeke Miljacke, između Latinske ćuprije i Ćumurija mosta, predstavlja zeleni kutak u srcu starog Sarajeva površine oko 2500 kvadratnih metara, čija historija seže u daleku prošlost. Ovaj prostor je kroz vjekove mijenjao ime i namjenu, ostavljajući za sobom raznoliku kulturnu baštinu. Nekada poznat kao Sijaset mejdan, ovaj trg je prvobitno služio kao mjesto javnih izvršenja kazni u ranoj fazi osnivanja Sarajeva. U drugoj polovini 15. vijeka, na ovom prostoru odvijala se trgovina konjima i hipodrom, te je dobio ime At Mejdan, što u prijevodu znači "konjski trg". Kroz stoljeća, At Mejdan je postao središte obrazovanja i kulture. Na ovom mjestu, hadži Alija Bakr-baba sagradio je džamiju 1544. godine, a hadži Ismail Misrija 1741./1742. godine podigao je medresu, višu školu. Abdulah-efendija Kantamirija dodatno je obogatio ovaj prostor izgradnjom biblioteke krajem 18. stoljeća, što je doprinijelo da At Mejdan postane značajan kulturni centar. Međutim, nakon austro-ugarske okupacije, prostor je izgubio na značaju, a brojne građevine su porušene. Trg je dobio ime po baronu Josipu Filipoviću, komandantu okupacijskih snaga, da bi kasnije, tokom Drugog svjetskog rata, bio nazvan po književniku Edhemu Mulabdiću. Nakon oslobođenja 1945. godine, ponovno je dobio ime po prvom srpskom caru Dušanu, a konačno, ime At Mejdan vraćeno mu je 1993. godine. Kroz historiju, Park At Mejdan je svjedočio raznim promjenama, ali je uvijek zadržavao svoju posebnu čar i značenje za stanovnike Sarajeva. Ovaj pitoreskni park je postao simbol grada, mjesto gdje se okupljaju ljudi svih generacija i gdje pulsira život sarajevske svakodnevnice. Jedinstvena arhitektura i bogata historija Parka At Mejdan čine ga nezaobilaznom destinacijom za sve koji posjete Sarajevo. Prošetajte njegovim stazama i osjetite duh prošlih vremena koji još uvijek živi među zelenilom i cvijećem. Središte trga dominira prekrasan muzički paviljon, izgrađen 1913. godine po projektu Josipa Pospišila, koji je obnovljen 2004. godine nakon što je pretrpio oštećenja tokom Drugog svjetskog rata. Posjetitelji mogu uživati u opuštenoj atmosferi, razgledati zanimljive arhitektonske detalje i osjetiti spoj različitih kultura i vremenskih epoha koje su oblikovale ovaj poseban prostor.
lokacijaJevrejsko groblje
Jevrejsko groblje u Sarajevu, predstavlja jedno od najvažnijih historijskih i kulturnih mjesta u ovom gradu. Sa svojom dugujućom historijom koja seže još u 16. stoljeće, ovo groblje je jedno od najstarijih jevrejskih grobalja na Balkanu i nosi sa sobom duboko ukorijenjenu baštinu. Kroz stoljeća, jevrejska zajednica u Sarajevu ostavila je neizbrisiv trag u historiji ovog grada. Jevreji su igrali značajnu ulogu u gospodarskom, kulturnom i društvenom životu Sarajeva, te su svojim doprinosom obogatili kulturnu raznolikost grada. Jevrejsko groblje svjedoči o ovom bogatom naslijeđu, s mnogim nadgrobnim spomenicima koji pričaju priče o prošlim vremenima, velikim pojedincima i obiteljima koje su oblikovale historiju grada. Osim historijskog značaja, Jevrejsko groblje također je mjesto duboke duhovnosti i poštovanja prema preminulima. Mnoštvo skladnih nadgrobnih spomenika ukrašenih hebrejskim natpisima i simbolima stvaraju atmosferu mira i sabranosti. Posjetitelji koji posjete ovo groblje često osjete spoj prošlosti i sadašnjosti, te se upućuju na razmišljanje o prolaznosti vremena i važnosti očuvanja kulturne baštine. Jevrejsko groblje u Sarajevu je mjesto koje svakog posjetitelja ostavlja snažnim dojmovima i dubokim poštovanjem prema jevrejskoj tradiciji i kulturi. Ova historijska znamenitost svjedoči o važnoj ulozi Jevreja u Sarajevu, te je dio bogate kulturne riznice grada koji zaslužuje posebno mjesto u srcu svih koji ga posjete. Njegova simbolika podsjeća nas na važnost očuvanja kulturnog naslijeđa i poštovanja raznolikosti koja je oblikovala Sarajevo kroz historiju.
lokacijaInat kuća
Dok se šećete starim dijelom Sarajeva, vaš pogled možda zastaje na neobičnoj kućici koja izgleda kao da se bori za svaki pedalj prostora kojeg zauzima. To je Inat kuća, neosporni simbol tvrdoglavosti i upornosti koji je postao dragulj sarajevske arhitekture i kulture. Priča o Inat kući započela je u 19. stoljeću, kada su austrijske vlasti donijele odluku o gradnji nove ceste koja bi prolazila kroz kuću tadašnjeg vlasnika. Ovaj vlasnik, ne želeći ustupiti svoj dom za potrebe novog projekta, odlučio je podignuti kuću na neobičan način - s nagnutim zidovima, kako bi spriječio cestu da prođe kroz nju. Njegova tvrdoglavost i nepokolebljivost u obrani svog doma inspirirali su naziv "Inat kuća", a ta odluka je postala simbol otpora i ponosa Sarajlija. Godine su prolazile, a Inat kuća je postala svjedokom mnogih promjena i događaja u gradu. Bila je mjesto susreta i razgovora, svjedočila je tuzi i radosti, i ostala neuništiv simbol zajedničke prošlosti Sarajeva. Danas, Inat kuća je muzej otvoren za posjetitelje, koji žele otkriti priču koja se krije iza njenih zidova. Posjetitelji Inat kuće mogu uživati u autentičnom ambijentu i zaviriti u život iz prošlih vremena. Kuća je uređena u stilu iz 19. stoljeća, s raznovrsnim eksponatima koji prikazuju život običnih ljudi u to vrijeme. Prolazeći kroz nagnute zidove, možete osjetiti duh prošlosti i dušu grada koji je ugrađen u svaki detalj ove kuće. Inat kuća je simbol sarajevske tvrdoglavosti, ali i zajedništva. Ona podsjeća posjetitelje na važnost očuvanja kulturne baštine i na snagu zajedničkih vrijednosti koje oblikuju grad. Njeni nagnuti zidovi ne samo da su uspjeli zaustaviti cestu, već su postali snažan podsjetnik na borbu za identitet i ponos Sarajeva.
lokacijaAkademija likovnih umjetnosti & Festina Lente most
Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu je prestižna institucija koja pruža obrazovanje u različitim područjima likovnih i vizualnih umjetnosti. Osnovana je 1972. godine kao dio Univerziteta u Sarajevu, a smještena je u historijskoj zgradi koja je nekada bila evangelistička crkva, dizajnirana u romanističko-bizantskom stilu od strane arhitekta Karla Paržika. Akademija ima šest odjela: Likovno obrazovanje, Slikarstvo, Kiparstvo, Grafika, Grafički dizajn i Produktni dizajn. Akademija je iznjedrila mnoge renomirane umjetnike i profesore koji su doprinijeli kulturnom i umjetničkom razvoju Bosne i Hercegovine, poput Mersada Berbera, Alije Kučukalića, Tarika Golubića i Ilde Sadiković. Akademija je također uvela Bolonjski obrazovni sustav 2006./07. godine.
Sa gradom je povezana je pješačkim mostom na kojem piše fraza "Festina lente", što znači "požuri polako" na latinskom. Most je dizajnirao troje studenata akademije: Adnan Alagić, Amila Hrustić i Bojana Kanlić, koji su osvojili natječaj za konceptualni dizajn. Most je dug 38 metara i ima neobičnu petlju na sredini, stvarajući sklonište s dvije stolice i sugerirajući usporavanje i uživanje u pogledu. Most je otvoren 22. kolovoza 2012. godine i simbolizira uniju svjetovnog i duhovnog, kao i povezanost kulture Sarajeva, prošlosti i sadašnjosti.