Otkrijte ljepotu Blagaja i rijeke Bune

Saznajte više o Blagaju, naselju na izvoru rijeke Bune

Ugniježden u jugoistočnom prostranstvu Mostarske kotline unutar Hercegovačko-neretvanskog kantona, Blagaj stoji kao svjedočanstvo harmoničnog spoja prirodne ljepote i ljudske historije. Ova historijska lokacija, zaštićena kao kulturno naslijeđe u Bosni i Hercegovini, nudi više od samo slikovitog okruženja; to je portal u prošlost, koji poziva posjetitelje da istražuju slojeve historije ugrađene u njezin pejzaž i arhitekturu. Jedinstveni položaj Blagaja na izvoru rijeke Bune nije samo scenografska prednost već i historijska i kulturna točka fokusa. Prirodni izvori i kristalno čiste vode rijeke ne samo da su njegovali zemlju, već i civilizacije koje su ovdje cvjetale. Međuigra između krških pejzaža i mirnog toka Bune oblikuje distintivni urbanistički raspored Blagaja, odražavajući drevnu harmoniju između čovjeka i prirode. Ljudski otisak u Blagaju proteže se unatrag do prahistorijskih vremena, što je evidentno iz nastambi i artefakata pronađenih na području. Kako se historija odmotavala, svaka era ostavila je svoj trag, doprinoseći bogatom kulturnom tapiseriju koja definira Blagaj danas. Od ilirskih naselja do rimskih utjecaja i osmanskih arhitektonskih dostignuća, grad utjelovljuje stoljeća kulturnog i historijskog slojevitosti. 
Nadvijajući se na brdu iznad Blagaja, historijsko mjesto Stjepan-grad, također poznato kao tvrđava hercega Stjepana Vukčića Kosače, simbolizira politički i vojni značaj ovog područja kroz doba. Nekada sjedište velikog bosanskog vojvode, Stjepana Vukčića, i mjesto rođenja bosanske kraljice Katarine Kosače-Kotromanić, tvrđava stoji kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, proglašen 6. prosinca 2003. godine. Ruševine Stjepan-grada pozivaju posjetitelje da se urone u srednjovjekovnu historiju Bosne, nudeći uvide u živote plemstva i stratešku važnost Blagaja u historijskim sukobima. Suština Blagaja nije ograničena na njegovu prirodnu ljepotu ili historijske ruševine; ona je također duboko ukorijenjena u svakodnevnom životu i tradicijama njegovih ljudi. Grad je živi muzej, koji prikazuje spoj arhitektonskih stilova, od osmanskih utjecaja do mediteranskih karakteristika. Jedan od vrhunaca je Blagajska Tekija, derviški manastir smješten u podnožju litice pored izvora rijeke, koji primjeruje duhovni i kulturni sraz koji je karakterizirao Blagaj kroz stoljeća.
Danas, Blagaj ostaje živa zajednica, ponosna na svoje naslijeđe i